Mesto: | Stara Moravica |
---|---|
Adresa: | Tančić Mihalja 2 |
PTT: | 24340 |
Opština: | Bačka Topola |
Telefon: | 024/741-026 |
Školska uprava: | Sombor |
Školski okrug: | Severnobački |
Direktor: | Crnković Gabor |
Telefon direktora: | |
Telefon sekretara: | |
Tip škole: | Osnovna škola |
Sajt: | http://www.osstmoravica.edu.rs |
Prvi e-mail: | iskomor@stcable.net |
Drugi e-mail: | |
Facebook: |
O.Š. „Stari Kovač Đula“
Posle osnivanja sela uskoro je počela i nastava. U to vreme bile su to verske škole, a učitelji. crkveni Početkom 1800-tih godina pojavili su se prvi katolici i prve katoličke škole. Razlika je u bila jedino u brojčanosti učenika. Tek nakon više desetina godina počela je sa radom i jevrejska škola. Između dva svetska rata srpska država je izvršila socijalizaciju nastave i tada su polako potisnuta verska obeležja. Nastava je vršena paralelno u više zgrada. Sve do nastanka današnje škole tj. do pre nepunih četrdeset godina, ovako je funkcionisala nastava u St. Moravici. Nakon sagradnje nove škole uskoro je sagrađena i dodatna sala za fizičko vaspitanje. Ustanova je dobila naziv po svom najčuvenijem i ujedno najuspešnijem učitelju Starom Kovač Đuli. (Turistički vodič, 2009)
Stari Kovač Đula
Stara Moravica
St. Moravica prostirala se na srednjem delu nekadašnje Bač – Bodrog županije, a danas na severnom delu Bačke. Nalazi se na 17 KM južno od Mađarske granice u srcu Bačke, tamo gde slučajnog prolaznika ili namernog putnika čeka prizor seoske idile sa crvenim crkvenim tornjem.
Drevni naziv našeg sela pokriven je velom tajne. Postoje razne pretpostavke, a i arheološke iskopine dokazuju da su na ovim prostorima od davnima postojala naseljena mesta. Verovatno su imali i nazive ali odakle potiče naziv Moravica ili Stara Moravica pauzdano se ne zna. Iz preostalih zapisa Dežme i Harača znamo da je naselje 1543. godine bilo uvedeno kao Omorovič ( Omorovics ) a 1650. godine kao Omorovic ( Omorovicz ). To naselje je oko 1700-te godine uništeno. Nakon toga u beleškama se poljavanje Omoravica ( Stara Moravica ) već kao pustara. Naše selo ponovo je naseljeno 1786. godine 334 reformatske porodice doselile su se iz Jaskunšaga, Karcaga, Jaskišera i Kunmadaraša ( Mađarska ). Nakon toga u naše selo doselile su se i porodice rimokatoličke i židovske vere.
Slobodni Jaskuni koji su stigli iz Nađkunšaga, tri godine posle oslođanja od poreza postali su kmetovi. Teškim radom i zajedničkim snagama gradili su, unapređivali i ulepšavali selo.
(Turistički vodič, 2009)