Mesto:Kula
Adresa:Lenjinova 28
PTT:25230
Opština:Kula
Telefon:025/722-313
Školska uprava:Sombor
Školski okrug:Zapadnobački
Direktor:Gojko Sekeruš
Telefon direktora:
Telefon sekretara:
Tip škole:Osnovna škola
Sajt:http://isabajickula.org/
Prvi e-mail:osibkula@eunet.rs
Drugi e-mail:
Facebook:

rođen je u Kuli, nekoliko desetina koraka od kanala, u kući na Velikom šoru, 10.avgusta 1878.godine. Umro u Novom Sadu 15. septembra 1915.godine.
ISA BAJIĆ je bio kompozitor, muzički pisac, pedagog, melograf, horovođa i organizator muzičkog života. Posle završene osnovne škole u Kuli, upisao se u Veliku srpsku pravoslavnu gimnaziju u Novom Sadu i već sa sedamnaest godina napisao kompoziciju Ukor koja se  u narodu peva pod nazivom „Gde si dušo, gde si rano„.
Završio je Budimpeštansku muzičku akademiju i upoznao evropske muzičke tokove. Četrnaest godina je radio kao učitelj pevanja i pojanja u Velikoj srpskoj pravoslavnoj gimnaziji u Novom Sadu ( danas Gimnazija „Jovan Jovanović Zmaj“). Radio je i dirigovao učeničkim horom, gudačkim i tamburaškim orkestrima.
Kao muzički pisac objavljivao je tekstove u skoro svim časopisima i dnevnoj štampi tog vremena. Pokrenuo je Srpski muzički list i, uz njega, notnu ediciju Srpska muzička biblioteka.
Kao kompozitor koristi srpski narodni melos, zato mnoge njegove kompozicije i jesu u narodnom duhu. Recimo „Zračak viri“, “ Jesen stiže, dunjo moja“, “ Po gradini mesec sija“… Od pesama za horove ističu se „Zagrljeni slogom bratskom“, „Vinska pesma“, „Sokoli“, „Ej, ko ti kupi“… Godine 1911. Bajić je komponovao jednu od prvih srpskih opera „Knez Ivo od Semberije“. Pisao je operete i komade sa pevanjem „Seoska lola“, „Čučuk Stana“, „Maksim Crnojević“…
Svojim neobičnim, sveobuhvatnim i neumornim zalaganjem Isidor Bajić je postavio temelje za procvat muzičkog života Novog Sada i Vojvodine, na kojima se kasnije osnivaju Opera, Vojvođanska filharmonija i Akademija umetnosti, čime i ovi naši prostori definitivno ulaze u tokove evropske muzičke kulture.
Hvala neumornom Isidoru Bajiću Isi, čije ime ostaje zabeleženo zlatnim slovima u analima vojvođanske muzičke kulture.