Mesto: | Aleksa Šantić |
---|---|
Adresa: | VIII Vojvođanske brigade bb |
PTT: | 25212 |
Opština: | Sombor |
Telefon: | 025/583-8120 |
Školska uprava: | Sombor |
Školski okrug: | Zapadnobački |
Direktor: | |
Telefon direktora: | |
Telefon sekretara: | |
Tip škole: | Osnovna škola |
Sajt: | http://www.aleksasantic.edu.rs |
Prvi e-mail: | info@osaleksasantic.rs |
Drugi e-mail: | |
Facebook: |
O školi
Selo Aleksa Šantić je najmlađe selo u somborskoj opštini. Osnovali su ga 1923. godine i dali mu ime srpski dobrovoljci iz Prvog svetskog rata. Škola je dobila ime kao i selo Aleksa Šantić budući da je većina doseljenika iz Mostara i okoline, rodnog kraja velikog pesnika.
Stanovnici ovoga kraja imali su osnovnu školu prvo na salašu Đurike Vajnera, iza železničke stanice, a potom u kaštelu Martona Horvata, gde je učiteljevao Jožef Trenka. U istoj učionici su se nalazili đaci svih šest razreda, njih 28-30. Deca su do 1924. godine školu pohađala na Šari u dvorcu barona Riharda Hamerštajna i kada je njen vlasnik 1919. godine postao Lazar Bešlić. Tamo su učiteljevali Marija Neočić i Zaharije Anđelić. Nastava za dvadesetak đaka u četiri razreda osnovne škole održavana je na srpskom jeziku. Prva učionica sa stanom za učitelje izgrađena je u selu već 1924. godine. Zaharije Anđelić je sa Šare nastavu produžio i u Aleksa Šantiću.
Škola je osamostaljena 1947. godine, što je zasluga Blaža Raljevića i Toše Ignjatova, sekretara Mesnog narodnooslobodilačkog odbora. Od 1955. godine škola je osmogodišnja. Pre toga škola je dograđena 1930. godine sa još jednim stanom.
Nastava u isturenim odeljenjima šantićke škole na „Severu” i „9. maju” trajala je do 1971. godine. Svako odeljenje imalo je od 35 do 40 đaka.
Kamen temeljac nove škole „Aleksa Šantić” postavljen je u leto 1973.
Izgradnja je privedena kraju 1976. godine, a 23. oktobra održana je svečana priredba povodom otvaranja nove škole.
Školska zgrada i danas zadovoljava savremene zahteve obrazovanja i vaspitanja učenika.
Danas škola broji 92 đaka kojima nastavu drži 19 nastavnika i profesora.
U okviru vaspitno-obrazovnog rada svi oni angažovani su, odgovorno i humano, da nastavni proces održe na odgovarajućem nivou.
Škola svake godine ulaže izuzetne napore da obezbedi stručni kadar i sačuva postojeći da bi osigurali što bolji kvalitet nastave.
Značajna aktivnost škole ostvaruje se kroz kulturnu javnu delatnst u saradnji sa društvenom sredinom, obeležavanjem školskih i državnih praznika angažovanjem svih učenika prema sposobnostima i interesovanjima.
Dan škole proslavljamo 27. maja, na dan rođenja našeg velikog pesnika Alekse Šantića. Tom prilikom organizujemo javne priredbe, sportske manifestacije, radne akcije i izlete.
Od kada je ime Svetog Save vraćeno u srpske škole, u našoj školi proslava ovog praznika zauzima centralno mesto među ostalim manifestacijama. Tog dana je naša škola najsvečanija a učenici i nastavnici dostojni domaćini celom selu. Uz svečanu akademiju i lomljenje slavskog kolača, učenici aktivno i kreativno obeležavaju ime i delo najumnijeg srpskog sina.
Svake godine u školi proslavljamo godišnjicu KUD-a «Neven» čiji su članovi naši učenici i «Dečiju nedelju» koja je neizostavno najveseliji i najšareniji praznik u toku školske godine. Često organizujemo izložbe fotografija, dečijih radova, pozorišne predstave u školi, pesničke večeri, izložbe slika.
Učenici ove škole istakli su se na svim poljima takmičeći se u mnoštvu disciplina od matematike i fizike, srpskog jezika, muzike i sportskih disciplina. Tu su prva mesta naših učenika i značajni rezultati na opštinskim, okružnim i republičkom takmičenjima iz fizike, srpskog jezika, biologije, istorije, u odbojci, košarci, atletici i šahu.
U konkurenciji 350 vaspitno-obrazovnih organizacija u akciji estetsko-higijenskog uređenja, škola je bila najbolja u AP Vojvodini 1981. godine.
U okviru opštinskog vrednovanja rada, škola je zauzela prvo mesto u somborskoj opštini 1987./88. godine. Iste godine škola dobija najveće priznanje za rad Pionirskog odreda, bronzanu statuu «Kurir Jovica».
Osnovna škola «Aleksa Šantić» je od osnivanja, ne samo obrazovno-vaspitna institucija, već i nosilac kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti u selu. I učenici i nastavnici nastoje da se afirmišu u društvenoj sredini koliko je to moguće u teškim uslovima, u kojima trenutno živimo.
Sve važnije kulturne i verske manifestacije u selu učenici proprate prigodnim programom i angažovanjem.